Vionica
Selo u središnjem dijelu Brotnja, poznato po nacionalnom spomeniku Bedra-Mainovac s osam nekropola stećaka te po Međunarodnim večerima folklora, jednoj od najvećih folklornih smotri u Bosni i Hercegovini.
Vionica je naseljeno mjesto u općini Čitluk, smješteno na blagoj visoravni na nadmorskoj visini od oko 200 metara, otprilike četiri kilometra jugozapadno od Čitluka te sjeverno od Međugorja i Bijakovića. Prostire se na oko 6,5 km², a prema popisu iz 2013. imala je 704 stanovnika u oko dvjesto domaćinstava. Iako malo, selo je jedno od najprepoznatljivijih u Brotnju, i po bogatoj arheološkoj baštini i po snažnom kulturnom životu.
Prapovijest i antika
O prisutnosti Ilira i Rimljana na ovom području svjedoči niz nalaza. Na lokalitetu Bedra i u starom vioničkom groblju Mainovac nalaze se nagomilani kameni ulomci nekog rimskog građevinskog objekta, s profilacijama i utorima za spajanje kamenih blokova, pa se pretpostavlja da je riječ o ostacima rimske vile. Na lokalitetu Bilobrig zabilježeno je više od stotinu ulomaka rimske arhitekture, dijelova simsa, stupova i obrađenog kamena iz razdoblja od 1. do 3. stoljeća, od kojih su mnogi kasnije iskorišteni kao spolije u srednjovjekovnoj nekropoli. Ondje su vidljivi i ostaci zidova vezanih mortom. Zanimljivo je da sustavna arheološka istraživanja na tim lokalitetima nikada nisu provedena.
Stećci i groblje Mainovac
U Vionici je evidentirano osam nekropola sa stećcima, od kojih dvije imaju i do 120 spomenika, nekoliko njih između trinaest i trideset, a zabilježeni su svi glavni oblici: ploče, sanduci, sljemenjaci i stari križevi. Na jednom od vioničkih stećaka nalazi se i hrvatski grb, neuobičajeno izveden crvenom bojom umjesto klesanjem, a u blizini je i rimski sarkofag, što dobro ilustrira isprepletenost razdoblja na ovom prostoru.
Središnje mjesto je staro groblje Mainovac. U njemu su, uz stećke, sačuvani i stariji križevi arhaičnih oblika, na jednom je s prednje strane uklesan plastični križ, a sa stražnje polumjesec, dok krakovi završavaju plastičnim jabukama; narodna predaja takav spoj veže uz osmansko doba. Ondje su i jednostavne grobnice uokvirene grubo priklesanim kamenjem, s manjim kamenom u obliku stupa na uzglavlju. Na kraju groblja sagrađena je kapelica čiju podnicu čini velik stećak-ploča dimenzija oko 2,2 puta 2,1 metar, ukrašen bordurom od trolisne lozice te simboličnim prikazom štita s mačem i polumjesecom. Ispred kapelice stoji i kip akademskog kipara Stipe Sikirice.
Povijesna cjelina Bedra-Mainovac, koja obuhvaća oko jednog hektara, proglašena je 8. listopada 2003. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, kao povijesno područje i pretpostavljeno arheološko nalazište.
Vjerski život
Vionica pripada župi svetog Jakova apostola u Međugorju, koja uz Međugorje obuhvaća još i Bijakoviće, Miletinu i Šurmance. U selu se, na novom groblju, nalazi filijalna crkva svetog Jure. U Vionici djeluje i zajednica sestara Misionarki ranjene obitelji, koja vodi udrugu Marija vrata nebeska te Dom za stare i iznemogle osobe Ivan Pavao II., ustanovu važnu za cijelo područje župe i općine.
Međunarodne večeri folklora
Vionica je danas najpoznatija po Međunarodnim večerima folklora, trodnevnoj smotri koja se održava svakoga srpnja u organizaciji HKUD-a svetog Marka Vionica. Društvo i festival pokrenuti su početkom 2011. godine iz želje mještana da se od zaborava sačuvaju staro selo, njegovi ljudi, običaji i glazbena baština, a manifestacija je ubrzo prerasla u jedan od najvećih i najpoznatijih folklornih događaja u Bosni i Hercegovini. U prvom desetljeću na vioničkoj je pozornici nastupilo stotinjak kulturno-umjetničkih društava iz trinaest država, a posebno se pamti izdanje iz 2018., kada su iste večeri nastupila tri nacionalna profesionalna ansambla: Lado iz Hrvatske, Kolo iz Srbije i Tanec iz Sjeverne Makedonije. Petnaesto izdanje održano je u srpnju 2026. godine.
Uz smotru, HKUD sveti Marko Vionica njeguje izvorni folklor, vokalnu i instrumentalnu glazbu te etnografsku baštinu, ima dječje i odrasle skupine te žensku pjevačku skupinu koja je snimila i nosač zvuka s tradicijskim napjevima. O radu društva snimljen je i dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije.
Gospodarstvo
Kao i u ostatku Brotnja, temelj su vinogradi žilavke i blatine te obiteljski podrumi, uz voćarstvo, maslinarstvo i uzgoj smilja. Blizina Međugorja donijela je selu i dio hodočasničkog turizma, ponajprije kroz privatni smještaj i ugostiteljstvo, dok su ostali mještani zaposleni u Čitluku i okolnim gospodarskim zonama. U Vionici djeluje i područna škola, jedna od šest područnih odjela Osnovne škole Čitluk.