Čitluk

Čitluk je upravno, gospodarsko, prometno, sportsko i kulturno središte Brotnja, visoravni na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Kraj obilježava mediteranska klima i topla ljeta, a uz vinograde autohtonih sorti Žilavke i Blatine te duhan, prepoznatljiv su pečat i badem, mogranj, naranča, maslina i smilje, koji krajoliku daju topao i pitom izgled.

Položaj i krajolik

Općina Čitluk graniči s Mostarom, Čapljinom, Ljubuškim i Širokim Brijegom. Teren je pretežno brdskog karaktera, s kraškim poljem koje se prostire središnjim dijelom općine. Sjeveroistočno se teren spušta prema Mostarskom blatu, jugozapadno prema dolini Trebižata, a s jugoistočne strane prema toku Neretve. Vrlo malim dijelom, na prostoru planine Trtle, općina zalazi i u planinsko područje s bitno drugačijom, planinskom klimom.

Ime i prvi spomen

Ime Brotnjo prvi se put spominje 24. svibnja 1306. godine, u aktu dubrovačkoga kneza sačuvanom u Povijesnom arhivu u Dubrovniku, vezano uz trgovinu i putovanja. Upravo je taj nadnevak uzet za Dan općine Čitluk, koji se svečano obilježava svakoga 24. svibnja, a 2026. godine obilježeno je 720 godina od prvoga pisanog spomena Brotnja. Naziv Čitluk dolazi od turske riječi çiftlik, što znači poljsko dobro ili poljoprivredno imanje, a udomaćio se u osmanskom razdoblju. O ugledu ovdašnjega vina svjedoči i takozvana Čitlučka isprava, povelja bosanskog bana Tvrtka iz 1353. godine, u kojoj se spominje kvalitetno vino s ovoga područja.

Kroz povijest

Tragovi ljudske prisutnosti sežu duboko u prapovijest i antiku. U samom Čitluku, nedaleko od brončanodobne Maršića gradine na Kućištu-Karlovcu, pronađena je rimska stela, svjedočanstvo rane romanizacije kraja, a rimske su ceste prolazile Brotnjem povezujući ga s naronskim okrugom i obalom. Iz kasnijih stoljeća ostale su brojne nekropole sa stećcima, među kojima i one na Podadvoru, u Krehinu Gracu, Vionici i kod Dragićine, gdje su ponegdje i rimski spomenici naknadno pretvarani u stećke.

U srednjem vijeku Brotnjo je bilo dio Humske zemlje, a njime su, sve do osmanskog osvajanja oko 1470. godine, gospodarili knezovi Komlinovići. Mlečani su Čitluk osvojili 1694. i držali ga do 1716., kada je vraćen Osmanskom Carstvu, što je potvrđeno Požarevačkim mirom 1718. Austro-Ugarska zauzela je Čitluk 1878. godine. Kao administrativno središte Brotnja gradić se snažnije razvija od kraja tridesetih godina 20. stoljeća, a općina je službeno osnovana 1955. Kroz 20. stoljeće Brotnjo je promijenilo više državnih okvira, obilježilo ga je snažno iseljavanje, ali i činjenica da je općina jedna od rijetkih u zemlji koja je uspjela zadržati približno predratni broj stanovnika.

Uprava i naselja

Općina Čitluk smještena je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i prostire se na 181 km². Prema popisu iz 2013. općina ima 18.140 stanovnika, od čega samo naselje Čitluk oko 3.300. Sjedište općine je u Čitluku, na Trgu žrtava Domovinskog rata.

Uz općinsko središte, prostor općine čine naselja Bijakovići, Biletići, Blatnica, Blizanci, Čalići, Čerin, Dobro Selo, Dragićina, Gradnići, Hamzići, Krehin Gradac, Krućevići, Mali Ograđenik, Međugorje, Mostarsko Cerno, Paoča, Potpolje, Služanj, Tepčići, Veliki Ograđenik i Vionica, organizirana u dvadesetak mjesnih zajednica. Posebno mjesto ima Čerin, koji se tradicionalno smatra središtem Gornjeg Brotnja i nekada je bio općinsko središte.

Gospodarstvo i vinogradarstvo

Iako je prostorno jedna od manjih, općina se ubraja među gospodarski najrazvijenije u Federaciji BiH. Prostor Čitluka najveće je vinogorje u BiH, gdje gotovo svaka obitelj ima vlastiti vinograd, a stoljetna veza čovjeka i vinove loze i danas je snažno prisutna. Žilavka je bijelo vino karakteristična mirisa, harmonično i pitko, žuto-zelenkaste boje, dok je Blatina crno vino raskošna mirisa i punog okusa, poznato i po tome što je takozvana funkcionalno ženska sorta koja traži oprašivače u vinogradu. Uz velike vinarije djeluju i deseci obiteljskih podruma, a broćanski su vinari važan dio turističkog proizvoda Vinska cesta Hercegovine.

Uz vinarstvo, važne su i razvijene poslovne zone, prerađivačka industrija, pčelarstvo i uzgoj ljekovitog bilja, ponajprije smilja, te turizam, ponajviše zahvaljujući Međugorju, najposjećenijem hodočasničkom mjestu u Bosni i Hercegovini. Uz vjerski turizam razvijaju se i agroturizam te sportski turizam, uz smještajne kapacitete koji rade tijekom cijele godine.

Vjerski život

Brotnjo je gotovo u cijelosti katolički kraj o kojem skrbe franjevci Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Drevna župa Brotnjo imala je od 1756. sjedište u Gradnićima, a iz nje su 1918. nastale tri nove župe: Čitluk, Blizanci (danas Gradina) i Dobro Selo (danas Tepčići). Župa Čitluk posvećena je Kristu Kralju. Franjevci su 1929. u Čitluku blagoslovili rezidenciju nazvanu Dom Krista Kralja, dok je sama župna crkva podignuta tek šezdesetih godina: temeljni kamen blagoslovljen je krajem travnja 1964., crkva je blagoslovljena u listopadu 1965., zvonik dovršen pred Božić 1966., a kasnije obložen bihacitom. Kako je župa u međuvremenu udvostručila broj vjernika, krajem 2018., u prigodi stote obljetnice utemeljenja župe, započela je gradnja nove i znatno veće župne crkve. Uz Čitluk, na području općine posebnu težinu imaju župa svetog Stjepana Prvomučenika u Čerinu, koja obuhvaća cijelo Gornje Brotnjo, i župa svetog Jakova u Međugorju.

Kultura i manifestacije

Najstarija i najpoznatija čitlučka manifestacija su Dani berbe grožđa, turističko-kulturno-gospodarstvena svečanost koja se održava od 1955. godine, kada su prvi Dani održani 16. rujna, dakle stara je koliko i sama općina. Održava se svakoga rujna, a središnji je događaj svečani mimohod kulturno-umjetničkih društava, vinara i predstavnika mjesnih zajednica do Broćanskog trga, uz kušanje vina, izložbe, stručna predavanja iz vinogradarstva te sportski i glazbeni program. Godine 2025. manifestacija je održana sedamdeseti put.

Uz njih se kroz godinu nižu Didakovi dani, kulturna manifestacija pokrenuta 2003. u čast fra Didaka Buntića, Međunarodna smotra folklora u Vionici, vinski susreti Blaž Enology i Žilavka terroir, Andrinje u studenom, književni memorijal Krešimir Šego te niz drugih programa. U Međugorju se početkom kolovoza održava Mladifest, međunarodni susret mladih koji okuplja desetke tisuća sudionika. Kulturni život okuplja se oko Kulturno-informativnog centra Čitluk, čija je nova zgrada na Trgu žrtava Domovinskog rata otvorena u svibnju 2026., s knjižnicom, izložbenim prostorima, dvoranom, prostorom Ogranka Matice hrvatske Čitluk i spomen-sobom Domovinskog rata.

Grb i zastava

Grb općine Čitluk čini štit gotičkog oblika, kakav je bio u Europi u vrijeme prvog pisanog spomena Brotnja 1306. godine. Na plavoj podlozi je srebrni križ latinskog oblika na trodijelnom postolju, a s obiju strana stabljika broća sa stiliziranim srebrnim cvjetovima. U donjem dijelu štita su povijesne boje hrvatskog naroda, tri crvene i dvije srebrne grede. Zastava je zlatne boje s grbom u sredini.

Poznati Brotnjaci

Iz Čitluka i Brotnja potječu brojne poznate osobe, među kojima su franjevac i prosvjetitelj fra Didak Buntić, rodom iz Paoče, često nazivan najpoznatijim Brotnjakom u povijesti, zatim pravnik i političar Milan Ramljak, tenisači Marin Čilić i Ivan Dodig, košarkaši Franjo Arapović, Zoran Planinić i Ivica Zubac, književnik Krešimir Šego te pjevači Mate Bulić i Gordan Prusina.