Čerin

Čerin je naseljeno mjesto u sjeverozapadnom dijelu općine Čitluk, u srcu Gornjeg Brotnja. Samo je selo malo, prostire se na oko 1,8 km² i prema popisu iz 2013. imalo je 296 stanovnika, ali njegova je važnost daleko veća od brojki: Čerin se tradicionalno smatra središtem Gornjeg Brotnja, nekada je bio i općinsko središte, a i danas je sjedište velike župe koja obuhvaća cijeli taj kraj.

Ime i prvi spomen

Čerin se u povijesnim vrelima prvi put spominje 16. srpnja 1397. godine, u spisima Dubrovačke Republike, što ga svrstava među najstarije zabilježene toponime Brotnja. Selo leži uz regionalnu cestu Čitluk-Široki Brijeg, u kraju kamenitih valovitih brežuljaka, niske šume i plodnog polja koje se pruža sredinom župe.

Antika i rimsko naslijeđe

Čerin je jedno od arheološki najbogatijih mjesta Brotnja. Na obližnjem Mejdanu pronađena je brončana, naknadno pozlaćena potkoljenica kipa nekog rimskog vladara, a na lokalitetu Crkvina otkopana je kasnoantička bazilika, u kojoj i oko koje je nađeno mnoštvo rimskih spomenika. Dio tih spomenika i danas je izložen na blagom pristranku uz crkveno dvorište: sarkofag s prikazom križa unutar dvostrukog kruga, kamene ploče s kanalima za otjecanje tekućine, vjerojatno dijelovi preše za masline, te žrtvenik s figuralnim prikazima posvećen rimskim božanstvima Dijani i Silvanu. Rimsko klesano kamenje ugrađeno je i u zidove župnog stana, a u čerinskom katoličkom groblju sačuvana je i rimska grobnica građena od cigle.

Srednji vijek

U srednjem je vijeku Čerin bio upravno i vjersko središte kraja. Do 1434. godine ovim je područjem, kao upravnom jedinicom, gospodario knez Pavko Komlinović, a nedaleko od sela, u Bakrima, pronađen je nadgrobni spomenik jednog od Komlinovića datiran u 1400. godinu. U selu se nekoć nalazio i franjevački samostan s crkvom svetog Stjepana. Na širem području župe brojne su nekropole sa stećcima, među kojima ima velikih i bogato ukrašenih primjeraka, što upućuje na to da su ovdje živjeli i imućni ljudi. Već je fra Petar Bakula u svom Šematizmu iz 1867. godine popisao niz groblja na čerinskom području, uključujući i jedno plemićko kod Kripovca.

Župa svetog Stjepana Prvomučenika

Postojanje crkve svetog Stjepana na području današnje čerinske župe spominje makarski biskup fra Marijan Lišnjić sredinom 17. stoljeća, u vrijeme kada je imao jurisdikciju i nad ovim krajevima. Osmanlije su tu crkvu srušili, vjerojatno 1668. godine, ali uspomena na nju ostala je živa, pa je i nova crkva dobila isto ime.

Župa Čerin osamostalila se 1864. godine odvajanjem od drevne župe Brotnjo sa sjedištem u Gradnićima, i od tada ima sačuvane župne matice; do 1871. vodila se kao samostalna kapelanija, a otada kao župa. Fra Marijan Miletić nabavio je već 1867. crkveno zvono, koje je isprva bilo obješeno na drvene grede. Gradnja župne crkve započela je 1880. godine zauzimanjem fra Ive Vasiljevića i prilozima župljana, a grubi su radovi dovršeni 1881., što bilježi i ploča na pročelju. Crkva na čerinskom brežuljku, okružena stoljetnim hrastovima, drži se jednom od najljepših u Hercegovini. Prostrana je, s bijelim bočnim zidovima i tamnijim oltarnim prostorom, u kojem se uz novi oltar okrenut vjernicima čuva i starinski oltar. Na koru su orgulje s natpisom na njemačkom i godinom 1885., što ih čini jednima od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Ispred crkve stoji kip zaštitnika, rad akademskog kipara Stjepana Skoke iz 2008. godine, a ispod crkve spomenik poginulim hrvatskim braniteljima.

Danas župa Čerin obuhvaća deset naselja u kojima živi oko 4.000 stanovnika: Čerin, Čaliće, Dragićinu, Gornje i Donje Hamziće, četiri Ograđenika i Donju Blatnicu. Uz župnu crkvu na području župe djeluju i crkve svetog Jeronima, svetog Franje i svetog Nikole Tavelića, a u župi se vodi dvanaest groblja. Blagdan svetog Stjepana Prvomučenika slavi se početkom kolovoza, uz trodnevnu pripravu, odavanje počasti poginulima i pučko veselje. Godine 2024. župa je proslavila 160. obljetnicu osnutka.

Škola i društveni život

Osnovna škola u Čerinu otvorena je 1905. godine i od tada je važno obrazovno središte Gornjeg Brotnja; od 1994. djeluje kao samostalna škola. Godine 1938. u Čerinu je otvorena podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak, što svjedoči o razvijenom društvenom i kulturnom životu sela još između dvaju svjetskih ratova. Igralište ispred škole i danas je mjesto okupljanja za veće župne i mjesne svečanosti.

Gospodarstvo

Kao i cijelo Brotnjo, čerinski kraj živi od zemlje. Poznat je po vinu odlične kvalitete, ponajprije žilavki i blatini, dok je duhan desetljećima bio glavna gospodarska grana, ali se posljednjih desetljeća od njega uglavnom odustalo. Uz vinogradarstvo, mještani se bave stočarstvom, uslužnim djelatnostima i radom u obližnjem Čitluku, dok znatan broj obitelji ima članove na privremenom radu u inozemstvu.