Veliki Ograđenik
Prostrano selo u Gornjem Brotnju, po broju stanovnika jedno od najvećih u općini, poznato po najvrjednijoj broćanskoj nekropoli stećaka u Bakrima i crkvi svetog Nikole Tavelića.
Veliki Ograđenik je naseljeno mjesto u općini Čitluk, u sjeverozapadnom dijelu Brotnja, uz cestu Čitluk-Široki Brijeg. Prostire se na oko 18 km² i prema popisu iz 2013. imao je 1.303 stanovnika, što ga čini jednim od najmnogoljudnijih naselja općine izvan Čitluka i Međugorja. Selo je podijeljeno na dva dijela, Gornji i Donji Veliki Ograđenik, koji čine i dvije zasebne mjesne zajednice.
Ime
Naziv Ograđenik izveden je iz riječi ograda, odnosno ograđeno zemljište, i pripada skupini hercegovačkih toponima nastalih prema načinu obrade i posjedovanja zemlje. U kršu, gdje se svaka čestica plodne zemlje morala braniti od stoke i vjetra, suhozidne su ograde bile temeljna oznaka prostora, pa je selo ime dobilo po tom obilježju. Pridjev Veliki razlikuje ga od susjednog Malog Ograđenika.
Prapovijest i antika
Na području Ograđenika evidentirani su ostaci prapovijesnih gradina i tumula te rimskih naselja i utvrda, među njima na lokalitetima Džidina ograda i Glavica. Riječ je o istom obrascu naseljenosti kakav se prati kroz cijelo Brotnjo: uzvisine s kojih se nadzirao put i polje bile su naseljene od brončanog doba, a u antici su se u njihovu podnožju razvila rimska imanja i naselja.
Nekropola Bakri
Najvrjednija kulturno-povijesna baština Velikog Ograđenika je nekropola stećaka na lokalitetu Bakri, koja se drži najvažnijom nekropolom stećaka na cijelom području Brotnja. Ondje se može vidjeti jedinstvena pojava dvaju sljemenjaka na jednom postolju, rijetkost i u širim hercegovačkim okvirima. U Bakrima je pronađen i nadgrobni spomenik jednog člana plemenitaškog roda Komlinovića, srednjovjekovnih gospodara Brotnja, datiran u 1400. godinu. Uz Bakre, na lokalitetu Jasenjački brig u Gornjem Ograđeniku sačuvano je desetak stećaka u obliku sanduka i visokih sanduka, također iz kasnog srednjeg vijeka.
Crkva svetog Nikole Tavelića
U Donjem Velikom Ograđeniku nalazi se filijalna crkva svetog Nikole Tavelića, jedna od četiriju crkava župe Čerin. Gradnja je započela 1969. godine, a prva sveta misa u njoj slavljena je za Božić 1971. godine. Zanimljiva je podudarnost da je upravo dok se crkva gradila, 21. lipnja 1970., papa Pavao VI. proglasio Nikolu Tavelića svetim, čime je on postao prvi hrvatski kanonizirani svetac, franjevac i mučenik. Blagdan svetog Nikole Tavelića slavi se sredinom studenoga, uz trodnevnu pripravu, a proslave se tradicionalno nastavljaju druženjem u prostorijama mjesne škole. Godine 2023. mještani su svečano obilježili 50. obljetnicu blagoslova crkve, uz misu koju je predvodio mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, a u novije je vrijeme u crkvu postavljena i nova oltarna slika Isusove smrti i uskrsnuća, rad profesora Marijana Jakubina.
Kod Donjeg Velikog Ograđenika nalazi se i spomen-groblje hrvatskih vitezova s masivnim mramornim spomenikom, posvećeno poginulima iz ovoga kraja.
Život danas
Veliki Ograđenik je selo s razvijenim mjesnim životom: uz crkvu i školu, okupljališta su i sportski tereni, na kojima se odigrava dio utakmica Malonogometne lige mjesnih zajednica općine Čitluk, jedne od najpopularnijih ljetnih manifestacija u Brotnju. Djeluje i mjesni crkveni zbor, koji sudjeluje u svim većim slavljima.
Gospodarstvo
Kao i u ostatku Gornjeg Brotnja, temelj gospodarstva su vinogradi. Kraj je poznat po vinu odlične kvalitete, ponajprije žilavki i blatini, dok je duhan, koji je desetljećima bio glavna privredna grana, gotovo posve napušten zbog zahtjevnosti posla i slabe isplativosti. Uz vinogradarstvo, mještani se bave voćarstvom, maslinarstvom, uzgojem i preradom smilja te uslužnim djelatnostima, a znatan dio zaposlen je u Čitluku i Međugorju ili radi u inozemstvu.