Tepčići

Evo Tepčića:

Kratki opis: Malo selo na sjeveroistoku Brotnja, sjedište župe svetog Ante Padovanskog, s lokalitetom Crkvine na kojem su ostaci ranosrednjovjekovne crkve i stećci pred njom.

Opis:

Tepčići su naseljeno mjesto u općini Čitluk, na sjeveroistočnom rubu Brotnja, prema dolini Neretve. Prostiru se na oko 7,5 km², a prema popisu iz 2013. imali su 219 stanovnika, što ih čini jednim od najmanjih naselja općine. Uz samo selo, mjesnoj cjelini pripada i Tepačko Polje, dok je na lokalitetu Ploče smješteno sjedište župe, po čemu se cijela župa i naziva Ploče-Tepčići.

Ime

Naziv Tepčići najvjerojatnije je izveden iz srednjovjekovne dvorske titule tepčija. Tepčija je u srednjovjekovnoj Bosni i Humu bio visoki dostojanstvenik zadužen za upravljanje vladarskim posjedima i prihodima, pa toponimi ovoga tipa redovito upućuju na zemlju koja je nekoć bila u vlasti ili upravi takva velikaša. To se dobro uklapa u sliku srednjovjekovnog Brotnja, kojim su gospodarili knezovi Komlinovići, a koje je bilo dijelom pokrajine Večerić.

Crkvine, najstariji tragovi kršćanstva

Najvrjednija baština Tepčića je lokalitet Crkvine. Ondje su sačuvani ostaci crkve koja se datira u 10. ili 11. stoljeće, a pred njom se nalaze stećci. Riječ je o jednom od najstarijih svjedočanstava neprekinute kršćanske prisutnosti u ovom dijelu Brotnja, uz Krstivode iznad susjednog Dobrog Sela, prvi put spomenute 1308. godine. Na Crkvinama je i danas aktivno groblje, a uz njega stoji kapelica svetog Josipa Radnika, čija je obnova dovršena 2003. godine. Drugo mjesno groblje je Gola Kosa, sa starom kapelicom koja još čeka obnovu.

Župa svetog Ante Padovanskog

Župa je utemeljena 1918. godine dijeljenjem drevne župe Brotnjo sa sjedištem u Gradnićima, kada su istodobno nastale i župe Čitluk i Blizanci. Prvo sjedište bilo je u Dobrom Selu, pa se župa isprva i zvala Dobro Selo, a kasnije, prema jačini glasa pojedinih sela, Ploče, odnosno Ploče-Tepčići, kako se danas vodi i kao pravni subjekt. Župna kuća dovršena je 1921., kapelica 1925. godine, a župna crkva svetog Ante Padovanskog podignuta je 1961. i 1962. godine, uz veliku pomoć župljana; obojena je 1972., a svetište uređeno 1975. Danas župu čine četiri sela: Tepčići s Tepačkim Poljem, Dobro Selo, Slipčići s Maloševićima i Vidovići, koji su joj priključeni 1971. godine. Slipčići administrativno pripadaju gradu Mostaru, pa župa prelazi granice općine Čitluk.

Župa je bila i dio poznatog crkvenog spora u Hercegovini oko upravljanja župama. Dekretom Romanis Pontificibus iz 1975. te novim dekretom iz 2005. godine, kojim su Generalna uprava Franjevačkog reda i Provincijska uprava u Hercegovini župe predale na slobodno raspolaganje mjesnom biskupu, Ploče-Tepčići stavljene su na raspolaganje mostarsko-duvanjskom biskupu, koji je potom za župne upravitelje imenovao biskupijske svećenike.

Blagdan svetog Ante slavi se 13. lipnja, uz devetnicu i pobožnost trinaest utoraka kroz cijelu godinu, što je jedno od najvećih okupljanja u ovom dijelu Brotnja. Na svim se grobljima župe obavljaju tradicionalni blagoslovi polja te mise za pokojne o Svim svetima i Dušni dan.

Društveni život

U Tepčićima je 1942. godine osnovana podružnica društva koje je okupljalo vjernike iz cijele župe. Rad društva zabranjen je dolaskom komunističke vlasti nakon Drugoga svjetskog rata, a obnovljen je u novije vrijeme pod imenom Društvo Ante. Ono danas sudjeluje u svim većim vjerskim događanjima u župi, organizira karitativne akcije, uređenje crkvenog dvorišta i manifestacije poput Sajma ćuptera, prvi put održanog 2019. godine.

Gospodarstvo i život danas

Tepčići dijele sudbinu manjih broćanskih sela okrenutih dolini Neretve: dio stanovništva iselio se u Čitluk, Međugorje, Mostar i Rodoč, a mnogi žive u Hrvatskoj, europskim zemljama i prekooceanskim državama, ostajući povezani sa zavičajem i vraćajući se o blagdanima. U selu se i dalje obrađuju vinogradi, prije svega žilavka i blatina, uz voćarstvo, stočarstvo i uzgoj smilja, dok znatan broj mještana radi u Čitluku i Mostaru. Djeca iz Tepčića i Tepačkog Polja školuju se u Osnovnoj školi fra Didaka Buntića u Čitluku.