Služanj

Služanj je naseljeno mjesto u općini Čitluk, u južnom dijelu Brotnja, uz regionalnu cestu R-425, između Čitluka, Međugorja i puta prema Ljubuškom. Prema popisu iz 1991. imao je 687 stanovnika, a prema popisu iz 2013. godine 897, na površini od oko 8,2 km². Godine 2015. iz naseljenog mjesta Služanj izdvojeno je Mostarsko Cerno, koje je odlukom Vlade Federacije BiH, potvrđenom na Općinskom vijeću Čitluk, postalo zasebno naselje, pa je Služanj tada izgubio dio nekadašnjeg područja. Selu pripada i zaselak Tromeđa, danas jedno od gospodarskih središta općine.

Ime i prvi spomeni

Ime Služanj slavenskog je postanja i najvjerojatnije se veže uz osnovu iz koje su nastale riječi sluga i služba, kakva se u toponimiji redovito odnosi na zemlju koja je nekome služila ili je bila u nečijoj službi. Selo se pod današnjim imenom pojavljuje u ranim crkvenim popisima: godine 1742., kada je biskup fra Pavo Dragićević pred svoj prvi pohod zatražio popis katoličkih obitelji, župnik fra Lovro Pelić zabilježio je u prostranoj župi Brotnjo dvadeset sedam naseljenih mjesta, a među njima i Služanj. Isti popis pokazuje koliko je kraj tada bio slabo naseljen: u Čitluku i Služnju zajedno živjelo je tek 159 katolika u 23 obitelji, dakle desetak puta manje nego danas samo u Služnju.

Gradina Berišica

Najstariji tragovi ljudske prisutnosti u Služnju nalaze se na brdu Berišica, gdje je smješteno prapovijesno gradinsko naselje. Brdo dominira okolnim krajolikom, s visinskom razlikom od pedesetak do šezdeset metara u odnosu na okolni teren, a odličan vizualni pregled okolice, zaravnjeno tjeme i strme kraške padine bili su presudni pri odabiru mjesta za gradnju naselja u ranom brončanom dobu. Plato zatvara masivni suhozidni bedem nepravilna kružnog oblika, promjera oko 70 metara i površine približno 3.800 m². Uz bedem se ističe velika gomila (tumul) dimenzija 42 puta 22 metra, a masivnost zidina upućuje na obrambeni karakter naselja. Podgrađe se nalazilo na manjim platoima zapadno i južno od bedema.

Nalazi keramike odgovaraju ranoj fazi posuške kulture, pa se početak naselja smješta u razdoblje između otprilike 2300. i 1700. godine prije Krista, dakle prije gotovo četiri tisućljeća. Arheolog Đuro Basler evidentirao je Berišicu u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine kao nalazište brončanog i željeznog doba, a o njoj je pisao i povjesničar Marijan Sivrić u radu o prapovijesnim kulturama Brotnja, spominjući i ulomak keramičke posude s drškom nađen na lokalitetu. Gradina je vizualno povezana s nizom drugih broćanskih gradina, među njima onima na Gredi, u Donjem Malom Ograđeniku, Blatnici, Cernu i Miletini, što upućuje na povezanu mrežu naselja koja su se međusobno nadzirala i signalizirala. Godine 2013. lokalitet je dijelom oštećen gradnjom telekomunikacijskog odašiljača, nakon čega su mještani zaustavili radove. Riječ je o najstarijem poznatom lokalitetu ovoga kraja, koji zavrjeđuje zaštitu i sustavno istraživanje.

Bilizi i natpis Ugrina Vratušića

U mjesnom katoličkom groblju Šamčevina i u njegovoj neposrednoj blizini, na lokalitetu Kekinovac, nalazi se srednjovjekovno grobište biliga, odnosno stećaka. Evidentirano je dvanaest spomenika, jedanaest škrinja i jedan sljemenjak, od kojih je šest ukrašeno. Veličinom i obradom ističu se tri primjerka: jedna škrinja u groblju, jedan sljemenjak i visoka škrinja s postoljem sjeverno od groblja. Najimpozantniji je taj visoki bilig, visok čak 209 cm, ukrašen vitkim arkadama, križevima i reljefnim frizom s viticama loze. Uz Šamčevinu i Kekinovac, na području Služnja zabilježene su i nekropole na lokalitetima Orlac i Grmak.

U lipnju 2013. skupina mještana, na poticaj i pod vodstvom dr. fra Roberta Jolića, očistila je grobište, osobito spomenike izvan groblja koji su bili obrasli grmljem i drvećem. Tom je prilikom uspravljen spomenik koji je bio pao s postolja i dijelom utonuo u zemlju, a ispod arkada otkriven je natpis pisan humčicom, ćirilicom Humske zemlje: "Si bileg Ugrina Vratušića", odnosno "Ovo je bilig Ugrina Vratušića". Natpis je otkrio dotad nepoznato ime i rod Vratušića, koji se u starim pisanim vrelima inače ne spominju, pa se time popis poznatih srednjovjekovnih broćanskih rodova proširio za jedan. Zanimljiv je i jezično: potvrđuje ukorijenjenost pučkoga naziva bilig, odnosno bileg, u Humskoj zemlji, dok je naziv stećak umjetna, znatno kasnija tvorba. Po oblikovanju i pismu spomenik se datira u drugu polovicu 15. stoljeća.

Vjerski objekti

Sveti Jure zaštitnik je Služnja. Na obližnjem brdašcu podignut je 1941. godine zvonik svetog Jure, a mise su se dugo služile u grobljanskoj kapeli u Šamčevini, građevini dimenzija 13 puta 7 metara podignutoj između 1969. i 1971. te blagoslovljenoj na blagdan svetog Jure 27. travnja 1975. godine. Kapela do kraja nije imala ni osnovna obilježja crkve, ni sakristiju ni prezbiterij, pa je potreba za pravom crkvom bila očita desetljećima.

Kako je selo naraslo na oko 220 obitelji, mještani su se, okupljeni oko čitlučkog župnika fra Mire Šege, 29. kolovoza 2013. prihvatili gradnje nove crkve svetog Jure. Građena je u rekordnom roku, sredstvima domaćih i iseljenih Služnjana te župljana župe Krista Kralja u Čitluku, a završetak radova proslavljen je u kolovozu 2015. godine, otkad se u njoj redovito slave svete mise. Novu filijalnu crkvu i njezin oltar blagoslovio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić na blagdan svetog Jure, 23. travnja 2016. godine, a kip svetog Jure darovala je jedna obitelj iz Verone. Crkva pripada župi Krista Kralja u Čitluku, koja uz Služanj s Tromeđom obuhvaća i Čitluk s prigradskim naseljima te Mostarsko Cerno.

Vino i vinarstvo

Vinogradarstvo je okosnica služanjskog gospodarstva. U selu djeluje niz obiteljskih gospodarstava i nekoliko vinarija, među kojima je najpoznatija Vinarija Marijanović, obiteljska vinarija u kojoj se autohtone hercegovačke sorte žilavka i blatina obrađuju već četiri naraštaja, uz novije nasade sirraha i cabernet sauvignona. Prvi podrum na imanju sagrađen je još 1936. godine, a današnji, opremljen suvremenom tehnologijom, smješten je usred vinograda kako bi grožđe bilo prerađeno odmah nakon berbe. Vinogradi leže na blagim padinama s južnom ekspozicijom, a mikroklima i sastav tla vinima daju izraženu svježinu, mineralnost i složenost. Prepoznatljivo je i kupažno vino 33 Barrique, koje je izraslo u zaseban brend. Služanjske su vinarije dio turističkog proizvoda Vinska cesta Hercegovine, pa selo redovito primaju i posjetitelji iz Međugorja.

Tradicija i gastronomija

Uz vino, Služanj je prepoznatljiv i po njegovanoj hercegovačkoj tradiciji. U domaćinstvima se peku rakije, loza, travarica i orahovača, suše pršut i smokve, a čuva se i sjećanje na duhan, poznate škije, te se pripremaju stare slastice poput ćuptera. Zanimljivost koja je selu donijela i medijsku pozornost je pronalazak prvih tartufa u Hercegovini: Služnjanin Željko Milićević pronašao je 2014. godine na području sela tri crna ljetna tartufa, a dvije godine kasnije, na istom lokalitetu, i bijeli tartuf, jednu od najskupljih gljiva na svijetu. Nalaz je otvorio raspravu o mogućnosti podizanja nasada tartufa u zapadnoj Hercegovini, po uzoru na Italiju, i pokazao da hercegovački krš krije više nego što se dugo mislilo.

Život danas

Uz poljoprivredu i turizam, Služanj je posljednjih godina postao i jedno od gospodarskih uporišta općine. Na Tromeđi se prostire gospodarska zona Tromeđa-Međugorje, najveća u općini, koja se prema novom prostornom planu dodatno širi zbog stalnog zanimanja investitora, a u njezinu je zaleđu izrastao i turistički kompleks Etno selo Herceg, otvoren krajem 2008. godine na više od pet hektara, s pedesetak kamenih objekata. U selu djeluje i područna škola, jedna od šest područnih odjela Osnovne škole Čitluk, u kojoj djeca pohađaju niže razrede. Mjesna zajednica Služanj ulaže u sadržaje za mještane, pa su tako uređeni novo dječje igralište i sportski tereni, a ekipa Služnja redovito nastupa u Malonogometnoj ligi mjesnih zajednica općine Čitluk. Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata koji se tiče i ovoga područja je izmještanje trase magistralne ceste M-17.4, kojom se predviđa obilaznica urbanog dijela Čitluka.