Krehin Gradac

Krehin Gradac je naseljeno mjesto u općini Čitluk, u zapadnom dijelu Brotnja, na nadmorskoj visini od oko 210 metara. Prostire se na oko 7,1 km², a prema popisu iz 2013. imalo je 902 stanovnika, što ga svrstava među veća broćanska sela. Smješten je između Bliznaca i Vionice, nedaleko od Međugorja, a mještani ga u svakodnevnom govoru najčešće zovu jednostavno Gradac.

Ime

Ime sela dvodijelno je i vrlo govorljivo. Drugi dio, Gradac, izveden je iz riječi grad, odnosno gradina, i redovito označava mjesto na kojem se nalazila utvrda ili utvrđeno naselje, što u ovom slučaju potvrđuju i arheološki nalazi. Prvi dio, Krehin, veže se uz obiteljsko ime Kreho, po svoj prilici prema posjednicima koji su ovdje u osmansko doba imali kulu, zabilježenu u literaturi kao begovska kula ili Krehin Dvor.

Prapovijest

Krehin Gradac jedno je od najvažnijih prapovijesnih nalazišta Brotnja. Krajem 19. stoljeća ovdje je pronađena ostava brončanih predmeta, pohranjena u većoj pukotini kraške stijene. Sadržavala je tri veća tutulusa, više krupnih falera sa šiljcima, par spiralnih brončanih narukvica, veliki naočalasti ukras za prsa od debele brončane žice, brončanu sjekiru keltskog tipa, pločastu fibulu te niz drugih predmeta nakita, torkveza, igala i dijelova pektorala. Arheolog Borivoj Čović datirao ju je u drugu fazu srednjodalmatinske kulturne grupe, dakle na sam početak starijeg željeznog doba, u kraj 9. stoljeća prije Krista. Ukrašeni tutulusi i falere iz ove ostave ubrajaju se među najreprezentativnije primjerke zapadnobalkanskog geometrijskog stila, a nalaz se čuva u arheološkoj zbirci Franjevačkog muzeja na Humcu kod Ljubuškog.

Antika

Na lokalitetu Grudina u Krehinu Gracu evidentirano je rimsko naselje s ostacima temelja zgrada, ulomcima cigle i arhitektonskim ukrasom koji upućuje na postojanje značajnije rimske građevine. Iz ovoga su kraja i antičke uljanice koje se čuvaju u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, dio velike zbirke rimskih svjetiljki prikupljenih na području zemlje. Nalazi potvrđuju da je Brotnjo u rimsko doba bilo gusto naseljeno i povezano cestama prema Naroni i unutrašnjosti.

Srednji vijek i osmansko doba

Na području Krehina Graca zabilježena su četiri lokaliteta sa stećcima, među njima i Dračevica, dok se na granici prema Vionici nalazi nekropola poznata pod nazivom Barovina ili Vinogradi. Stećci su uglavnom iz 14. i 15. stoljeća, a mnogi su ukrašeni križevima i geometrijskim motivima, kakvi su karakteristični za cijelo Brotnjo. Iz osmanskog razdoblja potječe spomenuta kula, poznata kao Krehin Dvor, po kojoj je selo najvjerojatnije i dobilo prvi dio imena.

Vjerski život i školstvo

Krehin Gradac pripada župi Mučeništva svetog Ivana Krstitelja u Gradini, utemeljenoj 1918. godine pod nazivom Blizanci, koja se od 1939. zvala Gradac-Blizanci, a od 1966. nosi današnje ime. Sam naziv Gradac u imenu župe svjedoči o težini koju je selo imalo u životu te zajednice. Župna crkva u Gradini blagoslovljena je 13. prosinca 1969. godine. U selu djeluje i područna škola, jedna od šest područnih odjela Osnovne škole Čitluk, u kojoj djeca pohađaju niže razrede prije nego što nastave školovanje u općinskom središtu.

Gospodarstvo i život danas

Kao i u ostatku Brotnja, život se stoljećima temeljio na vinovoj lozi, duhanu i stočarstvu. Duhan je gotovo nestao, a vinogradarstvo je ostalo temelj, uz sve veći broj maslinika i nasada smilja. Blizina Čitluka, Međugorja te gospodarskih zona u susjednim Blizancima omogućila je mnogim mještanima zaposlenje bez odlaska iz sela, pa Krehin Gradac danas spada među demografski stabilnija broćanska naselja, s razvijenim mjesnim zajedništvom i aktivnim društvenim životom.