Dobro Selo

Evo Dobrog Sela:

Kratki opis: Selo na sjeveroistoku Brotnja, iznad kojeg se nalazi Krstivode, jedno od najstarijih hercegovačkih svetišta i misišta, spomenuto samo dvije godine nakon prvog spomena Brotnja.

Opis:

Dobro Selo je naseljeno mjesto u općini Čitluk, u sjeveroistočnom dijelu Brotnja, prema dolini Neretve. Prostire se na oko 10,1 km², a prema popisu iz 2013. imalo je 409 stanovnika. Iako je danas jedno od manjih broćanskih naselja, u crkvenoj povijesti kraja ima posebno mjesto: po njemu je 1918. godine nazvana jedna od triju novih broćanskih župa, a iznad sela leži Krstivode, drevno svetište koje je stoljećima okupljalo vjernike iz cijeloga Brotnja.

Ime i položaj

Naziv Dobro Selo jedan je od onih toponima koji ne traže tumačenje: nastao je iz narodnog vrednovanja mjesta i zemlje, kao oznaka za povoljan, plodan i pitom položaj. Selo leži na prijelazu broćanske visoravni prema neretvanskoj dolini, u kraju kamenitih brežuljaka, niske šume i pojedinačnih polja, s brdašcem Krstivode koje ga nadvisuje.

Krstivode, drevno svetište i misište

Najvrjednija baština Dobrog Sela je Krstivode, visoravan iznad sela koja se ubraja među najstarija hercegovačka svetišta. Prvi spomen Krstivoda potječe iz 1308. godine, dakle samo dvije godine nakon prvog spomena Brotnja iz 1306., što ga čini jednim od najstarijih pisano potvrđenih vjerskih mjesta u ovom dijelu Hercegovine. Godine 2008. obilježeno je sedam stoljeća Krstivoda, a prigodni tekst o povijesti mjesta priredio je fra Mile Vlašić u petom Zborniku Brotnjo, u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk; 2023. mještani Dobrog Sela i cijela župa proslavili su 715. obljetnicu.

Središte lokaliteta čine dva stara bunara i kapelica. Bunari su građeni suhozidnom, takozvanom ćemernom tehnikom, slaganjem kamena bez veziva, i svaki je nekoć imao svoju namjenu. Na Vodokršće, blagdan Bogojavljenja 6. siječnja, ovdje se blagoslivljala voda iz stare čatrnje i dijelila vjernicima cijeloga Brotnja, po čemu je mjesto najvjerojatnije i dobilo ime Krstivode. U neposrednoj su blizini i ostaci stare crkve, kao i pećina koju narod zove pratruša, jer je u osmansko doba fratrima služila kao sklonište i mjesto za čuvanje misnog ruha. Uz nju se nalazi i fratarska grobnica, koju u svom Šematizmu spominje fra Petar Bakula.

Krstivode su i danas živo misište. Na blagdan svetih apostola Petra i Pavla, 29. lipnja, te na uočnicu 28. lipnja, ondje se slavi svečana sveta misa na koju dolaze vjernici iz cijele župe i šire, a samo je misište posljednjih godina obnovljeno.

Župa

Dobro Selo pripada župi svetog Ante Padovanskog, poznatoj kao Ploče-Tepčići. Župa je utemeljena 1918. godine dijeljenjem drevne župe Brotnjo sa sjedištem u Gradnićima, a izvorno se zvala upravo Dobro Selo, po najvažnijem selu u tom trenutku. Prvi župnik bio je fra Bono Andačić, koji je u prvo vrijeme, dok nije bilo župne kuće, stanovao kod svojih župljana. Župna kuća dovršena je 1921., kapelica 1925., a župna crkva svetog Ante podignuta je 1961. i 1962. godine. Danas župu čine četiri sela: Dobro Selo, Tepčići s Tepačkim Poljem, Slipčići s Maloševićima i Vidovići, koji su se župi priključili 1971. godine. Od 1975. župa je dekretom Romanis Pontificibus stavljena na raspolaganje biskupu, ali je i dalje vode hercegovački franjevci.

U samom Dobrom Selu, uz obnovljeno misište na Krstivodi, nalaze se mjesna crkva u kojoj se svečano slavi blagdan Svete Obitelji te kapelica u mjesnom groblju.

Društveni život

Dobro Selo ima izraženo mjesno zajedništvo. U mjesnom Domu održavaju se okupljanja, karitativne akcije i manifestacije, među kojima se ističe Sajam ćuptera, prvi put organiziran u studenom 2019. godine, posvećen tradicionalnoj hercegovačkoj slastici od mošta i oraha. U selu djeluje i podružnica društva koje okuplja vjernike iz cijele župe, s korijenima još u 1942. godini, kada je na Tepčićima osnovana podružnica, a čiji je rad nakon Drugoga svjetskog rata bio zabranjen pa obnovljen u novije vrijeme. Ekipa mjesne zajednice Dobro Selo jedna je od najuspješnijih u Malonogometnoj ligi mjesnih zajednica općine Čitluk i redovito nastupa i u Ligi Hercegovine. U selu djeluje i područna škola, jedna od šest područnih odjela Osnovne škole Čitluk.

Gospodarstvo i okoliš

Kao i drugdje u Brotnju, život se temeljio na vinovoj lozi, duhanu i stočarstvu, uz vinograde koji se i danas obrađuju, te sve više maslinika i nasada smilja. Zbog blizine Mostara i neretvanske doline, dio mještana zaposlen je izvan sela.

Posebnost i ujedno teret Dobrog Sela je deponija na kojoj se desetljećima odlagao nusprodukt nekadašnje tvornice glinice u Mostaru, poznat kao crveni mulj. Sanacija i buduća namjena tog prostora godinama su tema mjesnih i općinskih rasprava te jedno od otvorenih ekoloških pitanja općine Čitluk.